
Neplodnost u žena: uzroci, liječenje i kada posjetiti liječnika
Ključne spoznaje
- Glavni je znak neplodnosti kod žena nemogućnost ostvarivanja trudnoće. Ako ne planirate trudnoću, na neplodnost mogu upućivati i bolovi u području zdjelice ili neredoviti menstrualni ciklusi.
- Najčešći su uzrok neplodnosti kod žena poremećaji ovulacije. Bez ovulacije se ne oslobađaju jajne stanice koje bi se mogle oploditi.
- Dijagnostička obrada neplodnosti započinje ginekološkim pregledom i krvnim pretragama, a po potrebi se nadopunjuje dodatnim dijagnostičkim postupcima.
- Postoji više mogućnosti liječenja neplodnosti, a izbor ovisi o uzroku, dobi žene i zdravstvenoj anamnezi. Ukupna vjerojatnost uspješnog liječenja iznosi oko 50 posto.
Neplodnost u žena dijagnosticira se kada žena ne zatrudni nakon jedne godine redovitih, nezaštićenih spolnih odnosa. Ako je žena u dobi od 35 godina ili starija, dijagnostička obrada obično se započinje već nakon šest mjeseci pokušavanja. Razlog je postupno smanjenje plodnosti s godinama jer jajnici sve rjeđe oslobađaju kvalitetne jajne stanice.
U Europi se procjenjuje da oko 15 posto parova ima poteškoće s plodnošću. U približno 30 posto slučajeva uzrok je isključivo kod žene. U oko 60 posto slučajeva uzrok je jednako prisutan kod muškarca ili kod oba partnera. U jednom od deset slučajeva uzrok neplodnosti ne može se utvrditi, pa se govori o neobjašnjenoj ili idiopatskoj neplodnosti.
Najčešći i često jedini znak neplodnosti jest nemogućnost začeća. Ipak, određeni simptomi mogu upućivati na probleme s plodnošću i kod žena koje trenutačno ne pokušavaju zatrudnjeti. To uključuje bolove tijekom spolnog odnosa, izrazito obilne ili bolne menstruacije, vrlo tamnu ili neuobičajeno svijetlu menstrualnu krv i neredovite menstrualne cikluse.
Kakav je put do trudnoće – kratko objašnjenje
U suprotnosti s općim uvjerenjem, mogućnosti za začeće prirodnim putem u svakom su ciklusu relativno ograničene. Mladi, zdravi par ima približno 20 posto izgleda da ostvari trudnoću u jednom menstrualnom ciklusu.
Plodno razdoblje, odnosno razdoblje u kojem žena može zatrudnjeti, traje samo nekoliko dana u svakom ciklusu. Ono obuhvaća od 24 sata do 48 sati tijekom ovulacije i još nekoliko dana prije ovulacije, tijekom kojih spermiji mogu preživjeti u ženskom reproduktivnom sustavu. Više o plodnom razdoblju i o tome kako ga možete izračunati pročitajte našem članku. (daj link)
Proces začeća složen je, osjetljiv i ne dopušta pogreške. Prije nego što objasnimo uzroke neplodnosti, osvježimo znanje o tome „kako nastaju djeca“.
Postupak se odvija u više faza:
- Jajnik oslobađa zrelu jajnu stanicu.
- Jajnu stanicu preuzima jajovod.
- Spermiji prolaze kroz rodnicu, grlić maternice i maternicu te se kreću prema jajovodu da dođu do jajne stanice.
- Oplođena jajna stanica putuje jajovodom prema maternici, što traje oko 30 sati.
- Pet do šest dana nakon oplodnje zametak se usađuje u sluznicu maternice, nakon čega započinje njegov razvoj.
Uzroci neplodnosti kod žena
Najčešći su uzrok neplodnosti kod žena poremećaji ovulacije. Bez ovulacije nema jajnih stanica koje bi mogle biti oplođene.
Ovulacija se odvija pod utjecajem hormona koje luči hipofiza, prvenstveno folikulostimulirajućeg hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH). Ti hormoni potiču jajnike na proizvodnju jajnih stanica, a posredno i estrogena, koji pomaže u zadebljavanju sluznice maternice. Sve to priprema sluznicu maternice za moguću trudnoću.
Pojačani stres, naglo povećanje ili gubitak tjelesne mase i poremećaji prehrane mogu utjecati na hormonsku ravnotežu i uzrokovati izostanak ili nepravilnosti ovulacije.
Hipofiza može prouzročiti povišenje razine prolaktina, hormona koji ima važnu ulogu u trudnoći i dojenju, što također može biti uzrok neplodnosti jer može privremeno ili trajno zaustaviti ovulaciju.
Starenje jajnih stanica još je jedan važni čimbenik plodnosti. Žena se rađa s konačnim brojem jajnih stanica koje ima na raspolaganju tijekom života. S porastom dobi smanjuju se njihov broj i kvaliteta. Nakon 40. godine života vjerojatnost trudnoće iznosi oko 5 posto po menstrualnom ciklusu.
Oplodnja se događa u jajovodu: spermij i jajna stanica susreću se za vrijeme putovanja po jajovodu. Ako su jajovodi začepljeni ili oštećeni, spermiji otežano dolaze do jajne stanice, a oplođena jajna stanica ne može pravilno dospjeti u maternicu. Najčešći su uzroci oštećenja jajovoda, prethodne operacije u području zdjelice i spolno prenosive infekcije.
Dobroćudni tumori miomi, odnosno fibroidi ili zadebljanja sluznice maternice također mogu ometati usađivanje zametka, osobito ako rastu unutar maternice i veći su od šest centimetara. Smatra se da 5–10 posto neplodnih žena ima poteškoće s plodnošću povezane s miomima ili promjenama sluznice maternice.
Još je jedan uzrok neplodnosti endometrioza, stanje kod kojeg tkivo slično sluznici maternice raste izvan maternice. Može zahvatiti jajnike i jajovode te otežati oplodnju. Čak i kada ne uzrokuje izravna oštećenja, endometrioza može negativno utjecati na oplodnju, razvoj zametka i njegovo usađivanje. Procjenjuje se da oko 10 posto žena reproduktivne dobi boluje od endometrioze.
U jednom od deset slučajeva uzrok neplodnosti ostaje nepoznat i ne može se dijagnosticirati. Iako se stanje ponekad može spontano poboljšati, ne treba čekati. Ako imate probleme sa začećem, posavjetujte se s ginekologom o daljnjim mogućnostima liječenja.
Kada se javiti liječniku
Preporučuje se potražiti savjet ginekologa nakon godinu dana neuspješnih pokušaja začeća. Žene u dobi od 35 godina i starije trebale bi se javiti već nakon šest mjeseci pokušavanja ostvarivanja trudnoće. Ako ste vi ili vaš partner već imali probleme s plodnošću, liječenje može započeti i ranije.
Dijagnostika neplodnosti
Zdravstveni stručnjaci primjenjuju razne metode za istraživanje neplodnosti kod žena. Dijagnostička obrada započinje ginekološkim pregledom i laboratorijskim pretragama krvi radi procjene hormonalnog statusa u vezi s ovulacijom. Po potrebi se provode ultrazvučni pregledi i analiza cervikalne sluzi, koja ima važnu ulogu u preživljavanju i kretanju spermija jer hrani spermije na njihovu putu do jajne stanice.
Histeroskopija je dijagnostički postupak kod kojega liječnik tankim instrumentom kroz rodnicu pregledava unutrašnjost maternice i grlić maternice. Histeroskopija omogućuje otkrivanje promjena koje mogu ometati usađivanje ili razvoj zametka.
Ako te i druge pretrage neplodnosti ne daju jasan odgovor, može se provesti laparoskopija. To je postupak kod kojeg kirurg uvlači instrument sličan teleskopu kroz mali rez u trbuhu. Opremljen je svjetlom i malom kamerom koja omogućuje pregled zdjeličnih organa, jajnika, jajovoda i maternice te otkrivanje eventualnih začepljenja, ožiljaka ili endometrioze.
Liječenje neplodnosti: lijekovi, kirurški zahvat i medicinski potpomognuta oplodnja
Unatoč velikom napretku medicine trudnoća se ne može jamčiti. Ukupna uspješnost liječenja iznosi oko 50 posto, a značajno se razlikuje ovisno o vrsti terapije i osobnim okolnostima, posebno dobi – šanse se smanjuju s godinama.
Liječenje je osobito učinkovito kod žena koje su neplodne zbog problema s ovulacijom. Za poticanje oslobađanja jajne stanice tim ženama se propisuju lijekovi za regulaciju proizvodnje određenih hormona. Odgovor na liječenje može biti nepredvidljiv.
Kirurški zahvati mogu biti korisni kod nekih osnovnih stanja poput začepljenih jajovoda i pri uklanjanju mioma ili endometrioze. Kod blage ili minimalne endometrioze operativno liječenje može čak udvostručiti šanse za trudnoću.
Ako liječenje ili operacija ne pomognu, parovima su dostupni postupci medicinski potpomognute oplodnje. Vrsta pomoći ovisi o uzrocima neplodnosti, dobi i eventualnim prethodnim trudnoćama.
Približno svaki četvrti postupak oplodnje in vitro (IVF) danas završava rođenjem djeteta. Ukupni učinak triju potpunih ciklusa povećava šanse za uspješnu trudnoću na 45–53 posto.
IVF samo je jedna od mogućnosti medicinski potpomognute oplodnje koje su dostupne ženama.
Najčešće metode:
Intrauterina inseminacija (IUI): unos spermija izravno u maternicu u vrijeme ovulacije.
Izvantjelesna oplodnja (IVF): oplodnja jajnih stanica u laboratoriju i prijenos zametka u maternicu.
Intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI): postupak sličan IVF kod kojeg se pojedinačni spermij ubrizgava u jajnu stanicu.
Donacija spermija: donirana sperma unosi se u maternicu ili koristi za oplodnju jajnih stanica u laboratoriju. Ta se metoda primjenjuje kada muškarac ima vrlo malen broj spermija ili ih uopće ne proizvodi.
Donacija jajnih stanica: jajne stanice druge žene udružuju se sa spermom vašeg partnera. Dobiveni embrij zatim se implantira u vašu maternicu.
Surogatno majčinstvo u Republici Hrvatskoj nije dopušteno, ali je dostupno u nekim drugim državama.
Sprječavanje – što možete učiniti već danas
Na genetske uzroke neplodnosti nije moguće utjecati, ali određene životne navike mogu povećati šanse za začeće.
Prvenstveno se preporučuje izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola jer jedno i drugo negativno utječe na plodnost. Održavajte zdravu tjelesnu masu jer prekomjerna ili nedovoljna težina povećavaju rizik od poremećaja ovulacije. Preporučuje se i umjerena tjelesna aktivnost. Intenzivno vježbanje više od pet sati tjedno može negativno utjecati na ovulaciju.
Važna je i zaštita od spolno prenosivih bolesti i redoviti ginekološki pregledi. Ako imate osjećaj da nešto nije u redu, važno je na vrijeme se obratiti svom ginekologu i otvoreno razgovarati o svojim tegobama.